ZiiD

dobrovoljna je, nestranačka udruga koja okuplja volontere različitih društvenih i kreativnih profila i udruge građana s različitih područja čije je djelovanje blisko ciljevima udruge... Cilj udruge jest da se kroz različite djelatnosti, programe i projekte poveća kulturna, prosvjetna, ekološka i obiteljska kvaliteta života...

›› Saznajte više

Udruga ZiiD - o nama

Udrugu ZiiD možete pratiti i na facebook-u.

Udruga ZiiD dobrovoljna je, nestranačka udruga koja okuplja volontere različitih društvenih i kreativnih profila i udruge građana s različitih područja čije je djelovanje blisko ciljevima udruge.

Cilj udruge jest da se kroz različite djelatnosti, programe i projekte poveća kulturna, prosvjetna, ekološka i obiteljska kvaliteta života, osobito na području Buja - grada u kojem udruga djeluje. U udrugu se slobodno i dobrovoljno udružuju građani i pravne osobe radi zaštite svojih probitaka i zauzimanja za zaštitu i promicanje različitih područja umjetnosti (vizualnih, scenskih, glazbenih, književnih), ekologije i volonterstva s ciljem stvaranja zdrave, tolerantne, kulturno bogate i društveno osvještene zajednice.

U tu svrhu udruga organizira i daje potporu edukativnim, kulturnim i društveno korisnim projektima i zamislima.

Glas Istre o Udruzi ZiiD u tjednom prilogu od 30. siječnja 2010. godine:

Buje i mladi: gdje su mladi ljudi, što rade, vraćaju li se nakon studija i kakva im je ovdje perspektiva

Svi smo odgovorni za ono što se (ne) događa u gradu

Buje imaju dva vrtića, dvije osnovne i tri srednje škole,

nastavni centar riječkog Ekonomskog fakulteta (iako sve upućuje na to da zbog preopterećenosti profesora, upisa u prvu godinu više neše biti) i više od stotinu klubova i udruga. Pa ipak, zakoračite li u taj pomalo uspavan slikoviti gradić zapitat ćete se gdje su mladi ljudi, što rade, vraćaju li se nakon studija i kakva im je ovdje perspektiva.

Razgovaramo s troje 30-godišnjaka, dijelom ekipe koja je pokrenula osnivanje udruge Ziid.

Iako još rješavaju papirologiju oko registracije, već nekoliko mjeseci rade na ostvarenju brojnih ideja za razvoj civilnog društva kroz edukativne, kulturne i sportske programe. Krajnji im je cilj temeljito prodrmati sugradane, unaprijediti kvalitetu života da bi nove generacije upravo tu mogle pronaći dobar posao i riješiti stambeno pitanje.

Zasad im, kažu, ukoliko se njihove obitelji ne bave maslinarstvom ili vinogradarstvom, preostaju tek odlazak u Italiju ili rad u kasinima (za one koji žele malo bolju zaradu) i kooperantskim firmama (uglavnom za minimalac). Poduzetničke zone još nisu ni na papiru, pa tvrtke zaobilaze Buje, a neke čak i odlaze odavde. Stanovi nisu građeni dugi niz godina, poticane stanogradnje nema, a nekretnine na tržištu, zbog visokih cijena i ograničene kreditne sposobnosti, mladim su obiteljima nedostupne.

- Kod nas je još uvijek prisutno snažno sjećanje na nekadašnje proizvodne gigante poput Digitrona, Proletera i Feroplasta. Tu su nekad dolazili radnici iz cijele bivše Jugoslavije, gradili su se stanovi i dobro se živjelo. Ali, raspadom države razmrvilo se tržište, dogodila se pretvorba i mnogi su ostali bez posla, sigurnosti i perspektive, priča apsolvent ekonomije Vjenceslav Hrnčić, koji sa suprugom i kćerkicom živi u Kašteliru, a radi u obiteljskom poduzeću u Novigradu. Preseljenje iz Buja je za njega bilo neizbježno, jer kad je za to došlo vrijeme, stan ili kuću ovdje nije uspio naći. Što se društvenog života tiče, istina je da na bujskom području ima 130 registriranih udruga i klubova, ali, ističe, zapravo ih je aktivan manji broj i prvenstveno su to sportski ili sadržaji poput lova i gljivarstva. “Mladi koji nisu sportaši ili nisu uključeni u izvannastavne aktivnosti u školama, nemaju baš neke alternative. Već dugo nema kina, kazališne predstave su izuzetno rijetke, izlazi se, eventualno, u ovih nekoliko kafića, ali za pravi izlazak većina poteže do Umaga, Novigrada i drugih gradova”, objašnjava. Radionice s glumcima, kiparima, glazbenicima ...

- Ma vratit će nam se on u Buje čim malo promijenimo stvari, uz smijeh komentira Ana Pelko, učiteljica zaposlena u Umagu, koja ima obitelj, dvoje djece. Promjene, napominje, trebaju početi animiranjem građana da od najranije dobi prate i sudjeluju u kulturnim i društvenim dogadanjima, i nastaviti umrežavanje lokalnih ustanova, institucija i udruga.

“Recimo, vidjeli ste plakat koji najavljuje prezentaciju knjige? Osjetite se pozvanima! To nije namijenjeno samo uskom krugu prijatelja, određenoj eliti”, dodaje diplomirani inženjer biokemije Hrvoje Livada. Umrežavanje bi, pak, trebalo rezultirati povezivanjem mladih, stvaranjem akcijskog tima, kvalitetnijom organizacijom manifestacija i dogadaja.

Kad djeca u školama, recimo, uče o kraškim fenomenima, zašto im to speleolozi ne bi mogli pokazati i rastumačiti na terenu, navodi Ana primjer takve suradnje. - Prva stvar koju smo ostvarili je Alter-sport vikend u sklopu Praznika grožda. I klinci i odrasli su se odlično zabavljali igrajući ultimate frizbi, nogotenis i backgammon.

Osim toga, povezali smo Grad s Obiteljskim centrom Istarske županije, što je rezultiralo osnivanjem radne skupine za odgoj, pomoć i prevenciju. Ta će skupina biti koordinator, zagovarač i promicatelj interesa i dobrobiti djece i mladih, a uz članove Ziida čine je predstavnici Grada, roditelja, škola i vrtića, potvrđuje Hrvoje da nisu ostali samo na riječima. Radna skupina je u suradnji s Obiteljskim centrom organizirala predavanja za roditelje o posljedicama tjelesnog kažnjavanja i radionicu za djecu protiv nasilja medu vršnjacima, a krajem veljače u planu je predavanje prof. Jasenke Pregrad o postavljanju granica u odgoju djece i mladih.

Nadalje, u suradnji s riječkim udrugama SMART i Delta, prezentiran je program Mreže za razvoj regionalnih kapaciteta organizacija civilnog društva (MRRAK) i dogovoren ciklus radionica namijenjenih udrugama.

Ziid ima spreman program za prevenciju ovisnosti, itekako prisutnog problema u Bujama, ali se o njemu malo govori, napominje Ana.

- Bit će to neka vrsta integriranog dana u srednjim školama. Učenici će moći birati izmedu više kreativnih radionica koje će voditi profesionalci - glumci, kipari, glazbenici i novinari, a rezultate će prezentirati vršnjacima i osnovcima koji u njima vide svojevrstan uzor, opisuje.

Fantomski Savjet mladih Što se tiče alternativnih sportova, za početak su se odlučili za ultimate frizbi, koji potiče fair-play, zajedništvo i druženje, pa za svibanj pripremaju prvi medunarodni turnir. Tu je i niz drugih prijedloga koji su u Gradu naišli na plodno tlo. Od pronalaska volontera za rad u budućem obiteljskom savjetovalištu do popisa dječjih predstava s edukativnim predznakom koje bi gostovale u Bujama.

Jezgru udruge Ziid, podsjetimo, čini 15-ak mladih ljudi koji su se na prošlim lokalnim izborima uključili u kampanju formirajući listu jedne stranke a da se u nju nisu učlanili (izuzev Hrvoja). Ulazak u Gradsko vijeće izmaknuo im je za šaku glasova i bilo je za očekivati da se nakon toga o njima više ništa neće čuti. Medutim, “vrag im nije dao mira” i, kaže Hrvoje, odlučili su nastaviti tamo gdje su stali kad ih je okupio bunt zbog svega što se u Bujama (ne) dogada.

- Nismo se povukli jer želimo dokazati da ne moraš biti politički angažiran da bi nešto napravio u svojoj zajednici. Dovoljno je da se pridružiš nekome i počneš raditi. Naša je poštapalica: svatko je od nas odgovoran za ono što se (ne) dogada u našem gradu, priča Ana, a Hrvoje ne propušta dodati da sve rade volonterski i da im je zasad glavna veza virtualna, e-mail adresa ziid.buje@gmail.com.

Osjećaj da u Bujama nedostaje mladih dijeli i zamjenica gradonačelnika Marianna Jelicich Buić, koja je na tu funkciju stupila prije nešto više od pola godine. Neki od njih migriraju u Umag ili Novigrad, a u gradskoj upravi nemaju podatke koliko ih se nakon studija vrati u Buje.

- No, oni su tu negdje, “skriveni” i samozatajni. O velikom broju onih talentiranih i marljivih svjedoče zahtjevi za studenske stipendije, a prve naznake da mladi žele promjene i angažman stigle su jesenas oko Praznika grožda. Tada smo dali povjerenje novom sastavu udruge Mladi grad koji je za organizaciju festivala Ko Konj dobio sredstva i prostor - igralište iza škole. Kvalitetno su to odradili i počistili sve za sobom, i tako si otvorili vrata za daljnju suradnju, kaže dogradonačelnica.

Od Savjeta mladih, pak, koji je trebao biti savjetodavno tijelo Gradskog vijeća, ni traga ni glasa, iako je gradonačelnik Edi Andreašić više puta pokušavao s članovima Savjeta stupiti u kontakt. Mladi su aktivni i u Zajednici Talijana, prvenstveno u limenoj glazbi. “To potvrđuje da je osnovni preduvjet za njihove aktivnosti - prostor, a upravo nam to nedostaje. Pojedine su udruge smještene u derutnoj zgradi u Ulici 1. svibnja, koju tek treba prepisati na Osnovnu školu Mate Balote, a zatim urediti.

Jedna od mogućnosti je dogovoriti korištenje prizemlja zgrade ZT-a, a mislim da bismo se trebali usmjeriti na osnivanje centra za mlade, kakav predlaže Informo na čelu s Andreom Debeljuhom”, kaže Jelicich Buić.

Poduzetnički inkubator u povojima

- Istina je, u gradu nema ni glazbene škole ni kina, ugasla je i dramska radionica. Jedine su mogućnosti sport i aktivnosti koje organiziraju škole ili Zajednica Talijana. Nastojimo tome doskočiti malim koracima, putem proračuna koji je trenutno vrlo skroman, iznosi 29,43 milijuna kuna, što je za 18,5 posto manje od prve varijante onog lanjskog. Usprkos tome nismo smanjili iznose za društvene djelatnosti - kulturu, sport i udruge. Koliko god to bude bilo moguće kandidirat ćemo se za sredstva Županije, države i europskih fondova, no dosta se toga može napraviti i bez puno novca, veli dogradonačelnica, podsjećajući na otvorenje novog prostora za dodatno vrtićko odjeljenje, što su omogućili bujski obrtnici i poduzetnici.

U povojima je ideja o otvaranju poduzetničkog inkubatora u starogradskoj jezgri, za što tek treba ispitati sve mogućnosti.

Gradska uprava je ovih dana organizirala predstavljanje mogućnosti mikrokreditiranja poduzetnika koje provodi brtoniška Agencija lokalne demokracije. “Razmišljamo o sufinanciranju kamata i sličnim mjerama. Ako bude dovoljno zainteresiranih, Grad se neće povući, iako gradska sredstva neće biti dostatna za sve”, objašnjava dogradonačelnica.

Što se tiče poduzetničkih zona, koje se zasad nalaze samo u Prostornom planu, gradska uprava još čeka odgovor na zahtjev za dodjelu državnog zemljišta, proslijeden Županiji prije dvije godine. “Buzet je za nas pozitivan primjer, pa smo se informirali o njihovim iskustvima. Prvi je korak upravo dobivanje zemljišta i nije nas pokolebalo saznanje da su od njihovog zahtjeva do dodjele protekle četiri godine. Bit ćemo uporni”, ističe Jelicich Buić, dodajući da su u proračunu, s obzirom na sve to, za zone predvidjeli tek 20 tisuća kuna, za izradu eventualno potrebne dokumentacije.

Tek na razini ideje je i poticana stanogradnja, za što još nije odredena ni lokacija, a zamjenica gradonačelnika smatra da bi pogodno bilo područje kraj Volpije, blizu infrastrukturnih priključaka. Kad se to odluči, treba opet podnijeti zahtjev za državno zemljište. “Komplicirana je to i dugotrajna procedura. Paralelno radimo na brojnim frontama”, precizira, dodajući da razmatraju i ponudu jednog investitora za javno-privatno partnerstvo. Prema toj bi ponudi investitor izgradio kuće u nizu na vlastitom zemljištu, dok bi Grad sudjelovao oslobađanjem od komunalnog doprinosa i izgradnjom trafostanice.

- Ne sumnjam da će ovdje za pet godina mladi, ali i svi drugi građani puno bolje i ljepše živjeti, i to njihovom zaslugom, uz našu potporu. Voljela bih i da postanemo grad - prijatelj djece, što takoder zahtijeva novac. Puno toga treba pokrenuti i napraviti. I napravit ćemo, poručuje Jelicich Buić.

Mladi grad ponovno jaše

Nova ekipa Mladog grada okupila se ljetos, a jesenas je realizirala svoj prvi projekt - festival alternativne glazbe Ko Konj, u sklopu Dana grožda. Vodstvo udruge još treba formalno potvrditi, no okosnica je poznata - Sandra i Tomislav Đurčevi, Boris Tomac, Toni Bernatović, Danko Lazić i Boris Stanivuković. Većina njih su studenti i ne dolaze svakog vikenda u Buje, ali puni su entuzijazma za novi početak udruge čiji im je rad bio cool i potaknuo ih da se i sami u tome okušaju, kažu Danko i Boris S. Mnogi od njih su skejteri, neki pišu tekstove, drugi se bave fotografi jom i/ili glazbom. U skladu s tim su im i planovi - uskoro najavljuju koncert u društvenom domu u Kaštelu, i izložbu fotografi ja s projekcijama, za što računaju na kinodvoranu u Učilištu, a zatim po jedno dogadanje barem svaka dva mjeseca, “da bi publika stvorila naviku”. Namjeravaju otvoriti školu skejta i popularizirati skejt kulturu.

- Svjesni smo da se tek trebamo dokazati da bismo dobili konkretniju podršku institucija, ali spremni smo odraditi svoje. Cilj nam je privući klince za koje u ovom gradu, osim nogometa, nema drugih sadržaja, i nabrijati ih da nakon nas dalje nastave tu priču, poručuju. Kao glavni problem navode nedostatak prostora za okupljanje, radionice i svirke, što će pokušati riješiti u dogovoru s Gradom i u suradnji s drugim udrugama.

Na mlade se prenosi inertnost starijih

Problematika mladih u Bujama za ravnateljicu Pučkog otvorenog učilišta i bivšu gradonačelnicu Lorellu Limoncin Toth je specifična.

“I kad organiziramo događaje oni ne dolaze. Ne pojavljuju se ni na izložbama i prezentacijama koje priređuju druge udruge mladih. Žao mi je što se na njih nekad prenosi inertnost starijih”, kaže, naglašavajući da je učestalost održavanja predstava, koje su ponekad za posjetitelje i besplatne, povezana s njihovom posjećenošću. Osim što treba stvoriti publiku, nužno je kreirati i kalendar dogadanja zajedno sa svim gradskim ustanovama i udrugama, smatra ona. Napominje da Učilište dobro suraduje s udrugama čiji opstanak ne ovisi o izmjeni generacija te poručuje da su njihova vrata svima uvijek otvorena.

Izvorni prilog Glasa Istre u pdf formatu - ovdje

ZiiD INFO

  • Istarska 22, 52460 Buje
  • info@ziid.hr

Udruga ZiiD